XII ИНТЕРПУНКЦИЈА – дио III – ЗАРЕЗ ИЗМЕЂУ РЕЧЕНИЦА

A.   ЗАРЕЗ ИЗМЕЂУ ГЛАВНИХ И НЕЗАВИСНИХ РЕЧЕНИЦА 139. По природном односу независних реченица опћенито се може рећи да се саставне и раставне реченице и одвајају и не одвајају зарезом, а да се супротне, искључне и закључне, као и реченице у реченичком низу одвајају. 140. По својој природи саставне и раставне реченице се не одвајају зарезом….

Nastavi čitanje →

XII – ИНТЕРПУНКЦИЈА – дио II – ЗАРЕЗ (између дијелова реченице)

ЗАРЕЗ 131. Логичност наше интерпункције  најбоље се огледа у стављању зареза, који је најзначанији знак интерпункције у показивању међусобног односа ријечи, скупова ријечи и реченица. Основни принцип стављања зареза: – ријечи, скупови ријечи или реченице међусобно тијесно повезани не одвајају се зарезом; – одвајају се зарезом ријечи, скупови ријечи или реченице кад нису међусобно тијесно…

Nastavi čitanje →

XII – ИНТЕРПУНКЦИЈА – дио I

127. Под интерпункцијом се подразумјева скуп посебних знакова за раздвајање, истицање и накнадно додавање риечи, скупова риечи и реченица (зарез, тачка, тачка и зарез, двије тачке, заграда, црта, наводници и др.), односно – за обиљежавање специфичног  карактера (упитник и узвичник) и пориекла дијелова говора (наводници на примјер). Поједини језици међусобно се по употреби тих знакова…

Nastavi čitanje →

SASTAVLJENO I ODVOJENO PISANJE RIJEČI – dio 4

GLAGOLI 115. Sastavljeno se pišu: a) Glagoli sastavljeni od prefiksa i glagola: napisati, dotjerati, oplesti, prebroditi, istući, izgraditi, načiniti, uzdizati itd.           b) Glagoli sastavljeni od odričnih riječce ne i glagola koji s tom riječcom dobija novo značenje:           nedostajati (manjkati), nedostati (uzmanjkati), nestajati (iščezavati), nestati (iščeznuti, izgubiti se).           Razlikuj slučajeve kada ovakvi glagoli…

Nastavi čitanje →

SASTAVLJENO I ODVOJENO PISANJE RIJEČI – dio 3

112. Odvojeno se pišu:             a) Odrične zamjenice i opće zamjenice sa i – kad se upotrijebe s prijedlogom, i to tako da prijedlog dolazi između sastavnih dijelova zamjenica:                 Već dugo vremena ni od koga nije stiglo pismo. – To ne bih učinio ni za šta na svijetu. – On se ni s…

Nastavi čitanje →

XI – SASTAVLJENO I ODVOJENO PISANJE RIJEČI – dio 2

PRIDJEVI  109. a) Sastavljeno se pišu pridjevi nastali od dvije riječi (najčešće od pridjeva i imenice) koje znače jedan pojam, a prva određuje drugi:           – zapadnonjemački (: Zapadna Njemačka), sjevernomareički (:Sjeverna Amerika), južnokorejski (: Južna Koreja), crnogorski (: Crna Gora), bosanskokrajiški (: Bosanska Krajina), banjolučki (: Banja Luka), novotravnički (: Novi Travnik), dugoselskii (:…

Nastavi čitanje →

XI – SASTAVLJENO I ODVOJENO PISANJE RIJEČI – dio 1

       98. Dvije riječi (rjeđe više njih) međusobno sintaksički povezane mogu dugom upotrebom jedne uz drugu srasti u jednu, složenu riječ. Da bi takav skup riječi srastao u složenicu, potrebno je da u  njemu nastanu neke promjene.               a) Da li će se jedan skup riječi pisati odvojeno ili pak sastavljeno , zavisno prvenstveno od toga…

Nastavi čitanje →

I – PISMA

              1. U svojoj istoriji ljudsko društvo se služilo raznim pismima, od slikovnog, u obliku raznih figura, tzv. hijeroglifi, i klinastog do današnjeg alfabetskog pisma. Danas se u svijetu upotrebljava više pisama (kinesko, japansko, jevrejsko, grčko, indijsko, arapsko, latinsko i dr.) Najstarije salvensko pismo je glagoljica, koja je tokom vremena na nešem prostoru zamjenjena ćirilicom…

Nastavi čitanje →