PRAVOPISNI PRIRUČNIK -SH-ХС- ПРАВОПИСН

S OBZIROM DA JE MOJ MATERNJI SRPSKOHRVATSKI - HRVATSKOSRPSKI JEZIK ODLUČIH U KORIST SVIH MENI SLIČNIH DA PREKUCAM PRAVOPISNI PRIRUČNIK U CIJELOSTI. TRI VARIJANTE NA KOJE SU GA PODJELILI, UNIŠTAVAJU KULTURNU BAŠTINU I JA ODBIJAM DA U TOME UČESTVUJEM.

01.06.2009.

III - IJEKAVSKI IZGOVOR

19. Nekadašnji glas jat (u latinici se obilježava znakom ĕ, a u ćirilici znakom Ђ (zamislite još kvačicu na nejmu kao na e) u hrvatskosrpskim govorim adanas imamo trojaku zamjenu: ije – je, e i i. Prema toj zamjeni imamo, dakle, tri izgovor: ijekavski, ekavski i ikavski. Prva dva su književna. U Bosni i Hercegovini književni izgovor je ijekavski. Takav je književni izgovo i u Crnoj Gori i Hrvatskoj, a u Srbiji je književni izgovor ekavski. ovo, međutim, ne isključuje pravo pojednica da u se induvidualnom izrazu služi književnim izgovorom koji nije uobičajan u sredini u kojoj živi.

20. Dugo jat u ijekavskom izgovoru po pravili je zamjenjeno sa ije (u ekavskom dugim e (ē), u ikavskom dugim i (ī), npr. dijete (dete, dite), bijelo (belo, bilo), dijeliti (deliti, diliti).

Kratko jat u ijekavskom izgovoru po pravilu je zamjenjeno sa je (u ekavskom kratkim e, u ikavskom kratkim i), npr. djeca (deca, dici), pjesma (pesma, pisma), pjevati (pevati, pivati).

Razlika u zamjeni dugog i kratkog jata u ijekavskom izgovoru najbolje se uočava kad se u oblicima jedne riječe ili u srodnim riječima smjenjuje jednoi drugo, kao rezultat skraćivanja dugog ili duljenja kratkog jata. To se javlja:

- u promjeni imenica;

- u poređenju pridjeva;

- u tvorbi riječi.  

           

21. a) U množini nekih imenica s nastavkom –ovi u promjeni nekih drugih imenica ije se skraćuje u je:

          cvijet – cvjetovi, korijen – korjeni, - snijeg – snjegovi, svijet – svjetovi, snijeg – snjegovi, zvijer – zvjeri, žlijeb - žljebovi, dijete – djeteta, tijelo – tjelesa i dr.

b) Neke omenice sa nastavkom –ovi u množini zadržavaju ije u cijeloj promjeni:

brijest – brijestovi, dio – dijela- dijelovi, grijeh – grijehovi, lijek – lijekovi, pijetao – pijetlovi, vijek – vijekovi (i vjekovi) i sl.

c) neke višesložne imenice imaju u genitive množine dvosložnu i jednosložnu zamjenu jata, tj. ije i je: dvocijevka – dvocjevka (običnije: dvocijevka), popijevka – popijevka i popjevka (običnije popijevka), pripovijetka – pripovjedaka i pripovjedaka i dr.

22. Pri poređenju pridjeva i priloga ije iz pozitiva redovno se u komparativu skraćuje u je:

bijedan – bjedan, bijel – bjelji, bijesan – bješnji (i bjesniji), blijed – blijeđi, lijen- ljenji (i ljeniji), lijep – ljepši, rijedak – rjeđi, smiješan – smješaniji, tijesan – tješnji i sl.

23. a) U grupama srodnih riječi ije osnovni često se u izvedenoj riječi skraćuje u je:

bijeg – bjegunac, bježati

bijel – bjelilo, bjelina, bjeloća, bjelov

bijes – bjesnilo, bjesnoća, bješnjeti

blijed – bljedilo, bljedoća, bljedolik

cijediti – cjedilo, cjediljka, cjeđenik (med)

cijev- cjevanica, cjevast, cjevčica, cjevčina

cvijet – cvjećara, cvjećarka, cvjećarnica, cvjetača, cvjetati, cvjetić, cvjetni

dijelti – djelilac, djelitelj, djelidba, djeljenik, djeljiv

gnijezdo – gnjezdast, gnjezdašce

korijen – korjenčić, korijenit, korjenovati

lijek – ljekar, ljekarija, ljekarna, ljekovit

lijep – ljepojka, ljepota, ljepotan, ljepotica

lijepiti, ljepenka, ljepilo, ljepljiv

lijevi – ljevak, ljevica, ljevičar, ljevoruk

mijeh – mješčić, mješina, mješinar

mijenjati – mjenjač, mjenjačnica

mlijeko – mljekar, mčljekara, mljekarski, mljekarstvo

Nijemac – njemački, Njemaca, Njemčad, njemčariti

osmijeh – osmjehivati se, osmjehnuti se

ozlijediti – ozljeda, ozljeđenik

pijetao – pjetlić, pjetlina

plijen (iti) – pljenidba, pljenilac, pljenitelj

riječ – rječit, rječitost, rječnik

rijeka - rječica, rječina

sijeno – sjenik, sjenokoša

svijeća – svjećica, svjećar

svijest – svjestan, svjesnost

svijet – svjetina, svjetovnio, svjetski

svijetliti – svjetiljka, svjetlo, svjetlost

tijelo – tjelesni, tjelašce

vijenac, vjenčić, vjenčani, vjenčac, vjenčanica

zvijezda – zvjezdan, zvjezdara, zvjezdast, zvjezdica i dr.

          b) Kada se od dloženih svršenih glagola na –iti sa dugom zamjenom jata (ije) izvode nesvršeni glagoli, ije se takođe skraćuje u je:

          ocijediti – ocjeđivati, ocijeniti – ocjenjivati, odijeliti – odjeljivati, odlijepiti – odljepljivati, osvijetliti – osvjetljivati, ozlijediti – ozliđivati, pobijediti – pobjeđivati, ukorijeniti – ukorjenjivati, zamijeniti – zamjenjivati, zaplijeniti – zapljenjivati i sl.

          c) Kada se od složenih svršenih glagola s kratkom zamjenom jata (je) izvode nesvršeni glagoli, je se dulji u ije:

dogorjeti – dogorijevati, dospjeti – dospijevati, nasjeći – nasijecati, oboljeti – obolijevati, odoljeti – odolijevati, opjevati- opijevati (opjevavati), popjevati – popijevati, pregorjeti – pregorijevati, razumjeti – razumijevati, snadbjeti – snadbijevati, uspjeti - uspijevati, zagorijeti – zagorijevati, zapjevati – zapijevati (=naricati), zapovjediti – zapovijedati, zasjeći – zasijecati i sl.

24. Dugo jat ne daje uvijek ije. U nekim slučajevima ono je zamijenjeno dugim je ().

a) U nekim oblicima riječi u kojima je u osnovnom obliku kratko je ono se dulji, i to:  

1) U genitive množine imenica:

besjēdā (:besjeda), djēlā (:djelo), koljēnā (:koljena), kudēljā (:kudelja), medvjēdā (:medvjeda), mjēstā (:mjesto), nedjēljā (:nedjelja), ozljēdā (:ozljeda), potjērā (:potjera), primjērā (:primjera), promjēnā (:promjena), provjērā (:provjera), razmjēnā (:razmjena), smjēnā (:smjena), uspjēhā (:uspjeh), vjērā (:vjera), zamjēnā (:zamjena), zavjērā (:zavjera) i dr.

2) U padežima imenica koje u nominative jednine imaju kratko je ispred sloga sq nepostojanim a, pa ispadanejm ovoga dolaze u dodir dva suglasnika od kojih je prvi sonant (v, n, r, l, lj):

bezvjērica, bezvjēricu itd (:bezvjerac), drvodēljca, -u…(drvodjeljac), odjēljka, -u… (odjeljak), ponēdeljka, -u… (:ponedeljak), pridjēvka, -u …. (:pridjevak), primjērka, -u… (:primjerak), razdjēljka, -u… (:razdjeljak), razmjērka, -u…(:razmjerak), zasjēnka, -u… (:zasjenak) i sl.

3) U glagolskom prilogu prošlom:

dospjēvši (:dospjeti), izgorjēvši (:izgorjeti), poželjēvši (:poželjeti), poživjēvši (:poživjeti), pretrpjēvši (:pretrpjeti), razumjēvši (:razumjeti), uspjēvši (:uspjeti), vidjēvši (:vidjeti), zadjēvši (:zadjeti) i sl.

b)  U nekim riječima izvedenim od osnovne riječi s kratkim jat je se takođe dulji, i to:

1) U riječima s hipokorističkim ili deminutivnim značenjem:

djēdo (:djed), djēlce (:djelo), djēšo (:djver), djēva (:djevojka), koljēnce (:koljeno), Stjēpo (:Stjepan) i dr.

2) u drugim izvedenicama:

Nedjēljko (:nedjelja), bezmjēran i ravnomjēran (:mjera), sjēnka (:sjena), vjēran i vjērnost (:vjera), vjēštac (:vještica) i dr.

3) u nesvršenim glagolima izvedenim prema složenim svršenim glagolima u čijoj osnovi su imenice mjera, mjesto i glagol sjeseti:

odmjērati (: odmjeriti), pomjērati, premjērati, razmjērattti, zamjērati, namjēštati (: namjestiti), smjēštati, razmjēštati, nasjēdati, (:nasjesti), odsjēdati, opsjēdati, presjēdati, prisjēdati, zasjēdati i sl. (i: pomjeranje, premještanje, zasjedanje i dr.)

25. U ijekavskom izgovoru kratko jat se zamjenjuje i sa e.

a) Takva zamjena se javlja iza suglasnika r ako ispred njega stoji neki suglasnik:

bregovi, crepovi, dozreti, dremljiv, greška, povreda, okrepljenje, sprečavati, sredina, strelica, trezniji, vredniji, vremena, ždrebad.

          U ovakvom položaju dugo jat je iza r normalno zamjenjeno sa ije: brijeg, crijep, dozrijevati, drijemati, grijeh, griješiti, uvrijediti,okrijepiti, spriječiti,srijeda, strijela, upotrijebiti, vrijedan, vrijeme, ždrijebiti.

b) Ako je r na početku riječi ili je ispred njega samoglasnik, kratko jat se zamjenjuje sa je:

rječica, rječina (: rijeka), rječitost, rječnik (: riječ), rješavati, rješenje (: riješavati), gorjeti, korjenovati, ukorjenjivati se (: korijen), ostarjeti, porječje (: rijeka), poriječkati se (: riječ) i dr.

Ovako se pišu i složene riječi sa rje na početku drugog dijela složenice kad se ispred njega nalazi suglasnik:

protivrječnost, razrjeđivati (: rijedak), razrješavati, razrješnica i sl.

 

26. U starim prefiksima prĕ- i prĕd- imamo dvojaku zamjenu jata: e i ije, u zavisnosti od toga da li je jat bilo kratko ili dugo.

a) Međutim, analogija je u velikoj mjeri poremetila ovakav odnos, te pod uticajem kratke zamjene imamo često u ijekavskim govorima jednosložnu zamjenu, sa dugim e (prē-) u onim slučajevima gdje se jat duljilo. To je dobrim dijelom usvojeno i u književnom izrazu u Bosni i Hercegovini.

Tako imamo:

pregib, pregled, prekid, preklop, prekup, prelet, preliv i preljev, premaz, premjer, prenos, prepis, prepjev, preplet, prerez, presjek, prestup, prestupna (godina),prevod, prevoz, prezir (prema: pregledati, prekinuti, preklopiti itd.)

Tako je i kod glagola preći –pređem (prema: prelaziti).

S prefiksom pred- je imenica predsjednik (prema glagolu: predsjedavati).

b) Imenice koje prema sebi nemaju glagol s kratkom zamjenom jata u prefiksu ili se ta veza ne osjeća – mahom čuvaju pravilnu zamjenu jata:

priječnica (poprečna daska), priječnjak (vrsta opanka), prijegor, Prijedor, prijeklad (kamen na ognjištu), Prijepolje, prijesno, prijestolje, prijevor i  prijevornica (zasun) i dr.

c) Neke rijči književnog porijekla upotrebljavaju se u oba glasovna oblika, tj. sa ije i ē, kao što su npr. prijedlog i predlog, prijeglas i preglas, prijevoj i prevoj i dr. kao gramatički termini ove se tri riječi najčešće upotrebljavaju u obliku sa ije.

Ova podjela ne isključuje mogućnost većeg broja dvostrukosti; pregor i prijegor (ali jedino: samoprijegor), prekor i prijekor, prelat i prijelaz, presad i prijesad, prelom i prijelom, jer u književnom jeziku još nije izvršena stabilizacija zamjene jata. Zato nije moguće dati čvrsta pravila za neke kategorije.

27. Kratko jat zamjenjuje se i sa i, i to u tri slučaja: ispred samoglasnika o, suglasnika j i suglasnika lj.

a) Ispred o zamjena sa i vrši se u radnom pridjevu glagola koji ispred –ti imaju je (od jata):

bdjeti – bdio (ali: bdjela), htjeti – htio (ali:htjela), letjeti – letio (ali:letjela), smjeti – smio (ali:smjela), trpjeti – trpio (ali:trpjela), vidjeti – vidio (ali:vidjela), voljeti – volio (ali:voljela), htjželjeti – želio (ali:željela) itd.

Od glagola sjesti i jesti oblik radnog pridjeva je sjeo i jeo.

Nepravilni su oblici infinitiva mekih od pomenutih glagola sa i mjesto je, kako se ponekad čuje u govoru: letiti, trpiti, viditi, voliti, želiti i sl. Međutim, glagoli sjedjeti i vrjedjeti danas su uobičajni sa i ispred infinitivnog nastavka –ti; sjediti i vrijediti kao rezultat razjednačavanja je u dva susjedna sloga.

b) Zamjena sa i ispred o vrši se i u pridjevima cio (pored cijel) i bio (običnije bijel), u imenicama dio, odio, predio, razdio (pored odjel, predjel, razdjel).

c) Ispred j zamjenu sa i imamo u sljedećim primjerima:

grijati, sijati (sjeme), smijati se, vijati (pšenicu), obiju (:obje)

- ispred lj u riječima od osnove biljeg-:

biljeg, bilješka, bilježnica, obilježje.

Međutim, u drugim riječima je se zadržava ispred lj, npr. kudjelja, nedjelja, odjeljenje.

d) Pored običnije zamjene jata sa i u odričnim oblicima pomoćnog glagola jesam, dobivenih analogijom prema 3. licu jednine: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu, u ijekavskom izgovoru su književni i oblici: nijesam, nijesi, nije, nijesmo, nijeste, nijesu.

Nisu književni oblici pridjevi i zamjenica sa ije u nastavku (drugijeh, dobrijem, onijeh, vašijem), kako se ranije upotrebljavalo u književnom jezik, a govori se i danas u narodu, već samo oblici sa i (drugih, dobrim, onih, vaših).

Neknjiževne sui  riječi s jotovani t i d: ćerati, đed, (g)đe i sl. (mj. tjerati, djed, gdje).

 

28. U ijekavskom književnom izgovoru se upotrebljavaju dvojaki oblici glagola i imenica načinjenih od osnove tek- (koji imamo u glagolu teći) – sa i i sa je:

isticati, poticati, priticati, sticati, uticati, zaticati; sticaj, smicanje, uticaj, uticanje, i:

istjecati, protjecati, pretjecati, stjecati, utjecati, zatjecati; stjecaj, stjecanje, utjecaj, utjecanje.

Glagol natjecati se i imenice natječaj, natjecatelj i stjecište upotrebljava se samo u obliku sa je.

29. I u složenim nesvršenim glagolima izvedenim od osnovnog glagola liti u upotrebi su dvojaki oblici:

dolijevati, izlijevati, nalijevati, polijevati, prelijevati, prolijevati, ulijevati, zalijevati i sl., i:

dolivati, izlivati, nalivati, polivati, prelivati, prolivati, slivati, ulivati, zalivati i sl.

Slično je stanje i sa imenicama: naliv, proliv, sliv, uliv, zaliv, i: naljev, proljev, uljev, zaljev.

30. od istih pridjeva izvode se glagoli sa je (od jata) is a i koji se razlikuju u značenju; to su glagoli:

bijeljeti, crvenjeti, rumenjeti, tupjeti, zelenjeti, koji znače: postajati bijel, crven, tup itd., i:

bijeliti, crveniti, rumeniti, tupiti, zeleniti, sa značenjem: činiti nešto bijelim, crvenim, tupim itd.

31. a) Treba obratiti pažnju na pravilnost izgovora i pisanja nekih ijekavskih riječi, kao što su: dolje, ovdje, ondje, nedjelja, ponedjeljak, prije, poslije i dr. (a ne: dole, ovde, onde, nedelja, ponedeljak, pre, posle)

b) Takođe treba voditi računa o tome se ličnim imenima, prezimenima i geografskim imenima koja u osnovi imaju jat govore i pišu onako kako ih narod izgovara u nekom kraju:

Cvijeta i Cveta, Cvitan, Cvijetić i Cvetić, Cvitković, Belić, Bijelić i Bilić; Beograd, Biograd (na moru), Bela Crkva, Pljevlja, Rijeka, Osijek, Cplit, Bjelovar, Bijeljina i dr.  

<< 06/2009 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
282930