PRAVOPISNI PRIRUČNIK -SH-ХС- ПРАВОПИСН

S OBZIROM DA JE MOJ MATERNJI SRPSKOHRVATSKI - HRVATSKOSRPSKI JEZIK ODLUČIH U KORIST SVIH MENI SLIČNIH DA PREKUCAM PRAVOPISNI PRIRUČNIK U CIJELOSTI. TRI VARIJANTE NA KOJE SU GA PODJELILI, UNIŠTAVAJU KULTURNU BAŠTINU I JA ODBIJAM DA U TOME UČESTVUJEM.

15.06.2009.

XI – SASTAVLJENO I ODVOJENO PISANJE RIJEČI - dio 1

       98. Dvije riječi (rjeđe više njih) međusobno sintaksički povezane mogu dugom upotrebom jedne uz drugu srasti u jednu, složenu riječ. Da bi takav skup riječi srastao u složenicu, potrebno je da u  njemu nastanu neke promjene.

              a) Da li će se jedan skup riječi pisati odvojeno ili pak sastavljeno , zavisno prvenstveno od toga da li dvije riječi (ili više njih) u skupu čuvaju svojstva posebnih riječi ili ta svojstva gube. U prvom slučaju pišu se odvojeno, u drugom sastavljeno. Na primjer: Ubrzo je od malena dječaka postao snažan momak, i: Takav je odmalena (tj. od djetinjstva); Nešto mi je palo na pamet (tj. na um), i: Tu pjesmu znam napamet (tj. po sjećanju); Otišao je na polje da ore (tj. na njivu), i: Izašao je napolje da prošeta (tj. van); Stajao je na pola puta, i: Podjelili su jabuku napola.

Prema tome, iz ovoga možemo izvući zaključak:

- dvije riječi se pišu sastavljeno ako daju novu značenje, koje se razlikuje od značenja što ga imaju kao posebne riječi;

odvojeno se pišu ako svaka riječ čuva svoje posebno značenje.

 b) Pri nastajanju složenice može doći i do promjeneoblika riječi ili da se riječ izgubi iz upotrebe kao samostalna, npr. odmah (< od maha), ostraga, istiha, ponaosob, uzastopce, ovlaš, iznebuha, izrana, izbliza i sl.

 c) Dvije riječi (ili više njih) pri srastanju obično dobivaju i zajednički akcenat; svêmoćan (od svê i môćan), nàzlobrz (od: od nà zlo břz) i dr.

          Treba obratiti pažnju na to da se neakcentovane riječi obično izgovaraju kao akcentska cjelina sa akcentovanim riječima ispred kojih (ili iza kojih) stoje, a pišu se ovojeno ako čuvaju posebno značenje (ips. nâ pamēt i nâpamēt, nâ polje i nâpolje i sl.)

 U nazivu glavnog grada Bosanske krajine vidimo da od akcenta zavisi da li će se pisati kao jedna ili kao dvije riječi: Banjalűka (iz Banjalűkē) i Bânja Lűka (iz Bânjē Lűkē), mada je u oba slučaja došlo do promjene značaju – to više nije ni 'banja' (stari oblik prisvojnog pridjeva u ženskom rodu – banova), ni 'luka' (tj. zemljište kraj rijeke), već ime grada. Tako je i u nazivima (dvaju gradova), Nôvigrād (iz Nôvigrāda) i Nôvi Grâd (iz Nôvog Grâda), ali samo Nòvi Sâd, ili samo Bèograd (a ne: Bèo Grâd); od sintagme slân kàmēn dobili smo naziv mjesta Slànkamēn, s promjenom značenja i sa svođenjem na jedan akcenat; u glagolu dàngubiti takođe su ispunjena dva uslova: promjena značenja ('provoditi vrijeme u neradu') i svođenje na jedan akcenat ('prema izrazu dân gubiti'), itd.

 d) Poseban način pisanja primjenjuje se kad dvije riječi zadržavaju svoje akcente, ali se prva riječ ne mijenja, a druga čuva promjen. Takve riječi nazivamo polusloženicama i pišemo ih sa crticom npr. àuto-mehàničār, râdio-stànica i sl.

U daljoj analizi sastavljenog i odvojenog pisanja riječi razmatraćemo po vrstama riječi.

  IMENICE

 99. a) Sastavljeno se pišu zajedničke imenice nastale srastanjem dviju riječi koje su izgubile svoje, a dobile novo značenje i zajednički akcenat:

dalekovod, dubinomjer, hvalospjev, putopis, slavoluk, sjeverozapad, višeboj, suncokret, vucibatina, bjelogorica, kotlokrpa, drvodjelja, raspikuća, kolodvor, srednjoškolac , vodozemac, kitolovac, robovlasnik, dušebrižnik, radioaktivnost, radiogram,radioskopija, radiofonija i dr.

 b) Izrazi nastali povezivanjem dviju imenica koje označavaju jedan pojam od kojih prva određuje drugu i ostaje nepromjenljiva, a svaka zadržava svoj akcenat, pišu se sa crticom tj. kao polusloženice; kremen-kamen, biser-grana, lovor-vjenac, uzor-majka,  spomen-ploča, spomen-muzej itd.

 c) u izrazima nastalim povezivanjem imenice radio s nekom drugom imenicom najčešće oba dijela izraza zadržavaju svoj akcenat i pišu se kao polusloženice:

radio-aparat, radio-drama, radio-pjevačica, radio-emisija, Radio-Sarajevo (ali:radiogram.

 d) Posebnu grupu čine izrazi što se pišu s crticom, a nastali su povezivanjem dvije imenice koje, ne gubeći svoje posebno značenje, čine pojmovnu cjelinu, ali se oba dijela mjenjaju:

marksizam-lenjinizam, nastavnik-pedagog, pilot-lovac, glumac-pjevač, brat-nebrat (gen. marksizma-lenjinizma, nastavnika-pedagoga itd.)

 100. a) Vlastita geografska imena nastala srastanjem sintagme u složenici pišu se kao jedna riječ:

Beograd, Višegrad, Martinbrod, Mokronoge, Maslovare, Podlugove, Radobolja, međugorje, Slankamen, Carigrad, Knešpolje, Budimpešta itd.

 b) neka od ovih imena pišu se dvojako:

-kao složenice, kad imaju jedan akcenat:

Banjalùka, Stàrigrād (kod karlobaga), Dànilovgrād;

          - odvojeno, kad oba člana čuvaju svoje akcente, a prvi dio zadržava promjenu Bânja Lùka (gen. Bânjē Lùke), Stâri Grâd (na Hvaru) (gen. Stârōgâ Grâda), Dànilov Grâd (gen. Dànilova Grâda).

             101. Neka geografska imena predstavljaju vezu dvije riječi u procesu srastanja koje čuvaju svoje akcente, ali se prva riječ imena ne mijenja. Takva imena pišu se kao polusloženice:

Kulen-Vakuf (gen. Kulen-Vakufa), Mrkonjić-Grad (gen. Mrkonjić–Grada), Han-Pijesak (gen. Han-Pijesaka), Kotor-Varoš (gen. Kotor-Varoši), Lušci-Palanka (gen. Lušci-Palanke), Herceg-Novi (gen. Herceg-Novog), Konjuh-planina (gen. Konjuh-planine), Šar-planina (gen. Šar-planine), Rajić-brdo (gen. Rajić-brda), Jelas-polje (gen. Jelas-polja).

 102. a) Sastavljeno se pišu imena državljana, pripadnika naroda i stanovnika i kad se imena država, naroda i mjesta na koja se odnosepišu kao polusloženice ili kao odvojene riječi:

- Kulenvakufljanin (prema: Kulen-Vakuf), Hercegnovljanin (prema: Herceg-Novi), - ali Mrkonjićanin (:Mrkonjić-Grad)

- Crnogorac (:Crna Gora), Južnovijatnamac (:Južni Vijatnam), Novozelanđanin (:Novi Zeland), Južnoamerikanac (:Južna Amerika), Starobilac (:Stara Bila), Novotravničanin (: Novi  Travnik), Banjolučanin (:Banja Luka) – ali Banjalučanin (:Banjaluka), Novosađanin (:Novi Sad), Novogradišćanin (:Nova Gradiška), - ali Novljanin (:Bosanski Novi), Dubičanin (Bosanska Dubica), Brođanin (:Bosanski Brod).

 b) Neka od imena ove skupine pišu se dvojako, zavisno od dvojakog mogućeg značenja:

Anglo-Amerikanaci (tj. Englezi i Amerikanci) bili su naši saveznici u dva svjetska rata; ili: U Americi ima mnogo Angloamerikanaca  (tj. Amerikanaca engleskog porijekla).

 103. Kao složenice se pišu i lična imena s nekadašnjim titulama (aga, beg i sl.) koje su s vremenom postale njihov sastavni dio i koje, često, izražavaju poštovanje, odnosno prisnost. Pri tome ime može biti i skraćeno:

Avdaga, Đulaga, Mehaga, Mujaga, Ibraga, Suljaga, Muhamedaga, Ibrahimaga, Hamdibeg, Huseinbeg i sl.

 Ušlo je u običaj da se imena istorijskih ličnosti uz koja stoje ovakve titule pišu kao polusloženice

Smail-aga (Čengić), Mehmed-beg (Kapetanović), Omer-paša (Latas), mehmed-paša (Sokolović), Smail-aga (Čengić), Gazi Husrev-beg i sl.

Kao polusloženice se pišu i neki drugi slični izrazi nastali u prošlosti kao npr.

Bećir-baša, Mehmed-efendija, Milić-barjaktar, Husein-kapetan (Gradaščević) i sl.

 104. Kad ispred ličnog imena stoji neka nepromjenjiva, obično strana riječ, kao sporedni dio imena, između njih se piše crtica:

hadži-Bajro (gen. hadži-Bajre), hadži-Toma (gen.hadži-Tome), efenti-Mita(gen.efendi-Mite), kir-Geras (gen.kir-Gerasa) i sl.;

Uzun-Mirko (gen. Uzun-Mirka), Hajduk-Veljko (gen.Hajduk-Veljka), Hadži-Prodan (Gligorijević), Hadži-Lojo i sl.(Ovdje je prva riječ sastavni dio imena, v.t. 7b)

Međuti uobičajno je da se skraćenica fra, don, dum ispred imena pišu bez crtice:

fra Grga (gen. fra Grge), don jere, dum Ivana.

 Bez crtice se pišu i složeni nazivi sa prisvojnim genitivom vlastitog imena, na prvom mjestu, a sa zajedničkom imenicom na drugom mjestu:

Arslanagić most, Morića han, Grlića brdo, Babića bašča i sl.

 105. Prezimena načinjena od imena iz t. 103 i 104.  srasla su u složenicu, bilo da se sporedni dio imena piše ispred ili iza imena i bez obzira na način pisanja:

Smailagić, Ibrahimbegović, Mehmedefendić, Bećirbašić, Rustempašić, Hadžimustafić, Uzunmirković i sl.

 106.  Izrazi s ličnim imenima ispred kojih stoje neke imenice kao oznaka srodstva, poštovanja, zanimanja i sl. pišu se dvojako:

 a) Kao polusloženice, kad prva riječ izgubi i akcenat i promjenu:

strina-Jula (gen. strina-Jule, dat. strina-Juli), tetka-Hajra (gen. tetka-Hajre), baba-Stana (gen. baba-Stane), čika-Omer (gen. čika-Omera), Čika-Jova (Zmaj) (gen. Čika-Jove), kuma-Jela (gen. kuma-Jele), kum-Đoko (gen. kum-Đoke), majstor-Pero (gen. majstor-pere), gazda-Nikola (gen. gazda-Nikole, dat. gazda-Nikoli), i sl.

 b) odvojeno kada se prva riječ upotrebljava samostalno:

strîna Júla, strînē Júlē, strîni Júli, sa strînōm Júlōm; tètka Hájra, od tètkē Hájrē; kum Đóko, kuma Đókē, kumu Đóki i sl.

 c) Nadimak iza imena i prezimena piše se odvojeno:

Josip Broz Tito, Mujo Hodžić Crni, Đuro Pucar Stari i sl.

 d) Kad ženska osoba ima dva prezimena, između njih se piše crtica:

Anica Savić-Rebac, Zinka Kunc-Milanov, Ljiljana Molnar-Talajić, Hanifa Kapidžić-Osmanagić i dr.

           Međutim, dva prezimena kod muškarca, s obzirom na to da se oba mjenjaju, pišu se odvojeno, bez crtice:

Petar Petrović Njegoš (gen. Petra Petrovića Njegoša), Janko Palić Komov, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ante Tresić Pavičić, Milan Jovanović Batut, Đorđe Andrejević Kun i dr.

Ako se prvo ime ne mijenja, između dva imena se piše crtica:  Mihailo Polit-Desančić (gen. Mihaila Polit-Desančića), Radovan Tanguz-Perović.

 

          107. Imenice sa različitim prefiksima i riječima u funkciji prefikasa (kakve su:ne, polu, samo, protu, protiv(u), anti, kontra, psudo, nadri itd.) pišu se satsavljeno:

          nevjera, bezbriga, praunuk, praizvor, predsoblje, predstava, primorac, prisjenak, raspodjela, razmak, raščupanko, saborac, sugrađanin, poluotok, polusestra, poluvrijeme, poluglas; samoposluga, samoradnja, samoodbranasamoodgoj; protuvrijednost, protivudar, protivurječje; antifašis(a), antihumanist(a), antiteza; kontrarevolucionar, kontraobavještajac; pseudokultura, pseudomarksist(a); nadriadvokat, nadriljekar.

            108. Složenice koje u prvom dijelu imaju auto i foto pišu se na dva načina:

a) kada auto i foto znače samo i svjetolo

          - pišu se zajedno, kao potpune složenice:

autodikatat, autokritika, autoportret, autobiografija, autosugestija; fotograf, fotokemija, fotosfera, fototerapija;

           b) kada su riječi auto i foto skraćenice od riječi automobil i fotografija, pišu se sa riječima iza sebe kao polusloženice:

auto-klub, auto-kolona, auto-mehaničar, auto-put, auto-komanda, auto-saobraćaj; foto amater, foto-aparat, foto-montaža, foto-reporter.

nastavak u sljedećem postu - poglavlje predugačko

<< 06/2009 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
282930