PRAVOPISNI PRIRUČNIK -SH-ХС- ПРАВОПИСН

S OBZIROM DA JE MOJ MATERNJI SRPSKOHRVATSKI - HRVATSKOSRPSKI JEZIK ODLUČIH U KORIST SVIH MENI SLIČNIH DA PREKUCAM PRAVOPISNI PRIRUČNIK U CIJELOSTI. TRI VARIJANTE NA KOJE SU GA PODJELILI, UNIŠTAVAJU KULTURNU BAŠTINU I JA ODBIJAM DA U TOME UČESTVUJEM.

22.06.2009.

SASTAVLJENO I ODVOJENO PISANJE RIJEČI - dio 3

112. Odvojeno se pišu:

 

          a) Odrične zamjenice i opće zamjenice sa i – kad se upotrijebe s prijedlogom, i to tako da prijedlog dolazi između sastavnih dijelova zamjenica:

                Već dugo vremena ni od koga nije stiglo pismo. – To ne bih učinio ni za šta na svijetu. – On se ni s kim ne može usporediti. – Razmišlja li on i o čemu.

          b) Oblici zamjenica me, te, se, nj, mnom, s prijedlogom:

          preda me, uza me, nada te, za te, među se, na se, u nj, poda nj, sa mnom, preda mnom.

          c) Riječca ma i zamjenica u značenju opće zamjenice:

          ma ko, ma šta, ma koji, ma čiji, ma kakav, ma koliki.

          d) Zamjenica s riječcom god u značenju opće zamjenice i s akcentom na riječci god:

Ko gŏd može, neka to uradi (u značenju: svako ko), ali: Možda će to kògod uraditi (:u značenju neko). – Što gŏd bude, dobro će biti (u značenju. sve što), ali: Kupi mi štògod za uspomenu (u značenju: nešto). – Kakav d bude dan, otići ćemo na izlet (u značenju: bilo kakav), ali: Daj mi kàkvugod knjigu za čitanje (u značenju: neku).

 BROJEVI

113. Sastavljeno se pišu.

          a) Brojevi koji označavaju dvije ili više stotica:

          dvjesta, trista, četristo, petsto, šeststo, sedamsto, osamsto, devetsto;

          Muđutim, kada se dijelovi ovih brojeva upotrijebe u potpunom obliku i sa svojim posebnim akcentom pišu se odvojeno:

dvije stotine, pet stotina, šest stotina itd.

          b) Brojni izrazi od broja i imenice put kada se izgovaraju s jednim akcentom:

jedànput, dváputa, triput i sl.

(tako se piše i : jedared, dvared itd.)

         

          Međutim dijelovi ovih izraza pišu se odvojeno kada broj i imenica čuvaju svoje akcente:

          dvâ pûta, trî pûta, četiri puta; prvi put, drugi put, treći put itd.

          (Ne valja: prvi pûta, drügī puta, .... ovaj puta.)

 

          c)Kada se u složenicama s pridjevom godišnji ili imenicom godišnjica broj napiše cifrom između njih se stavlja crtica:

          8-godišnji, 20-godišnjica  (čitaj: osmogodišnji, dvadesetogodišnjica).

 

          d)Kao polusloženice pišu se dva broja kad se njima označava približna vrijednost:

          jedan-dva, sedam-osam, dvadeset-trideset, dvoje-troje i sl.

          Ovako se pišu i izrazi u kojima je na prvom mjestu imenica a na drugom broj:

          dan-dva, nedjelju-dvije, mjesec-dva, riječ-dvije itd.

 

          114. Odvojeno se pišu:

         

 a) Višečlani brojevi sastavljeni od brojeva koji se pišu zasebno i imaju svoj akcenat:

dvadeset tri, sto trideset pet, sedam stotina pedeset dva, četri hiljade osam stotina četrdeset pet, sedam tisuća dvadeset tri, šest miliona (milijuna), devet milijardi  itd.

(Ispred posljednje riječi u višečlanom broju može doći i veznik i: tri hiljade dvije stotine trideset i tri.)

b) Brojni izrazi sa sva i sve:

                   sva tir, sve četiri, svih pet itd.

nastavak slijedi ...... uf kol'ko poglavlje :)))
22.06.2009.

XI – SASTAVLJENO I ODVOJENO PISANJE RIJEČI - dio 2

PRIDJEVI

 109. a) Sastavljeno se pišu pridjevi nastali od dvije riječi (najčešće od pridjeva i imenice) koje znače jedan pojam, a prva određuje drugi:

          - zapadnonjemački (: Zapadna Njemačka), sjevernomareički (:Sjeverna Amerika), južnokorejski (: Južna Koreja), crnogorski (: Crna Gora), bosanskokrajiški (: Bosanska Krajina), banjolučki (: Banja Luka), novotravnički (: Novi Travnik), dugoselskii (: Dugo Selo), bosanskobrodski (: Bosanski Brod).

          - naučnoistraživački (:naučno istraživanje), kulturnoistorijski (:kulturna istorija), književnojezički (:književni jezik), socijaldemokratski (: socijalna demokratija), radikalnososcijalistički (:radikalni socijalizam) itd.

Neki od ovakvih pridjeva, ukoliko se njima označavaju dva pojma koji su međusobno tijesno povezani, pišu se kao polusloženice: književno-jezički (i književni i jezički), kulturno-istorijski (i kulturni i istorijski), socijal-demokratski (i socijalni i dedemokratski) i sl.

          Primjer: književnojezička norma (u smislu: pravila književnog jezika), a: književno-jezičke rasprave (u smislu: rasprave o književnosti i jeziku).

 

b) Pridjevi nastali od dvije riječi od kojih prva (pridjev, zamjenica, broj, prilog, prijedlog ili negacija ne) određuje drugu piše se sastavljeno:

          crnokos, istorodan, dvorog, sedmokrak, mnogostran, punokrvan, sveobuhvatan, natruo, podebeo, oamlen, preglomazan, priglup, proćelav, bezobrazan, nezreo, nečastan, nedruželjibiv, neiskusan, neotesan, nečuven, nezvaničan, svjetlocrven (i: svijetlocrven), tamnoplav, zagasitožut, bjeličastosiv i sl.

 

          c) Kad dva (ili više) pridjeva označavaju naporednost boja, pišu se kao polusloženice; crno-žut (u smislu: crno i žuto naporedno, npr. crno-žuta haljina), crno-bijel (npr. crno-bijela mačka), plavo-bijelo-crven (npr. plavo-bijelo-crvena jugoslovenska zastava).

 

          d) Pridjevi nastali od dvije riječi u naporednom odnosu koje označavaju nov, jedinstven pojam pišu se kao jedna riječ:

          gluhonijem (i gluh i nijem), narodnooslobodilački (i narodni i oslobodilački), bosanskohercegovački (i bosanski i hercegovački), srpskohrvatski (i srpski i hrvatski), austrougarski (i austrijski i ugarski), angloamerički i sl.

 

e) Neki od ovakvih pridjeva pišu se i kao polusloženice ukoliko svaki od sastavnih dijelova pridjeva zadržava i svoje posebno značenje: bosansko-hercegovački, austro-ugarski, srpsko-hrvatski, anglo-američki i sl.

          Primjeri:

-  bosansko-hercegovačka granica (u smislu: granica između Bosne i Hercegovine), ali: bosanskohercegovačke granice (u smislu: granice Bosne i Hercegovine prema ostalim republikama);

- austro-ugarski odnosi (u smislu: odnosi između Austrije i Ugarske), ali: austorugarska flota (u smislu: flota Austro-Ugarske Monarhije);

- srpsko-hrvatsko stanovništvo (u smislu: stanovništvo koje sačinjavaju  Srbi i Hrvati), ali srpskohrvatski jezik (u smislu: zajednički jezik Srba, Hrvata, Muslimana i Crnogoraca);

- anglo-američki savez (u smislu: savez Engleza i Amerikanaca), ali: angloameričko porijekalo.

 

f) Samo kao polusloženice pišu se pridjevi nastali od dvije riječi koje u novom pojmu uvijek zadržavaju i svoje posebno značenje:

          društveno-ekonomski (odnosi), rusko-engleski (rječnik), hrvatskosrpsko-francuski (rječnik), kopneno-pomorska (zemlja), industrijsko-stočarski (kraj), fizičko-kemijski (institut) itd.

                   Superlativi pridjeva (i priloga) pišu se kao jedna riječ:

- najbolji, najljepši, najmanji, najnoviji i sl.

 

110. Pridjevi nastali od imenica-polusloženica pišu se na dva načina:

a) Kao jedna riječ – pridjevi izvedeni od geografskih naziva:

          - kotorvaroški (: Kotor-Varoš), kulenvakufski (:Kulen-Vakuf), šarplaninski (:Šar-planina)

 

          b) Ostale kategorije prideva pišu se s crticom (kao i imenice od kojih su ovi pridjevi izvedeni):

          - radio-amaterski, radio-dramski, radio-telefonski;

          - Smail-agin (: Smail-aga), Mehmed-begov (:Mehmed-beg), Bećir-bašin (:Bećir-baša), Mehmed-efendijin, Husein-kapetanov i sl.;

          - hadži-Bajrin, efendi-Mitin, kir-Gerasov, Hadži-Lojin, Hadži-Prodanova (buna), Hajduk-Veljkov, Uzun-Mirkov;

          - gazda-Žikin, tetka-Hajrin, majstor-Perin, Zmaj-Jovin;

          - auto-mehaničarski (:auto-mehaničar), auto-saobraćajni (:auto-saobraćaj); foto-amaterski (:foto-amater), foto-montažni (foto-montaža), foto-reporterski (:foto-reporter).

          Neke od navedenih kategorija pridjeva u praksi se često pišu kao jedna riječ (automehaničarski, autosaobraćajni, fotoamaterski, fotoreporterski i sl.)

          Kod pridjeva izvedenih od imena istorijskih ličnosti s titulama aga i beg takvom načinu pisanja naročito doprinosi sastavljeno pitanje, u savremenom jeziku, imena tipa Avdaga, Mujaga i sl. (t.103).

 

          c) Složeni pridjev kojim se označava autorsko suvlasništvo piše se takođe s crticom: Ristić-Kangrgin Rečnik, Brabec-Hraste-Živkovićeva Gramatika.

 

ZAMJENICE

          111. Sastavljeno se pišu:

          a) zamjenice nastale od dviju zamjenica koje u složenici stiču novo značenje i dobivaju jedan akcenat:

               kojeko (kojetko), koješta, kojekakav, štokoji, štokakav i sl.

          b) upitno-odnosne zamjenice srasle s riječima: ne, ni, sva (sve), gdje, i;

          neko(netko), nešto, nekakav, nekoliki, niko (nitko), ništa, ničiji, nikakav, svako (svatko), svašta, svakoji, svačiji, svakav, svekoliki, gdjeko (gdjetko), gdješto, gdjekoji, gdječiji, gdjekakav, iko (itko), išta, ikoji, ičiji, ikakav i  sl.;

 

          c) zamjenice neko, nešto, neki i koji s prefiksom po:

          poneko, ponešto, poneki, pokoji.

           Primjeri:

          Pročitajte poneku pjesmicu (ali: Došao je, kaže, po neku knjigu) – Svako će ponešto napraviti (ali: vratio se po nešto što je zaboravio) itd.

 

          d) Zamjenice srasle s riječcom god (sa značenjem neodređenih zamjenica i sa akcentom na zamjeničkom dijelu složenice):

          kògod (tkògod), štògod, kàkavgod.

           Primjeri:

          Ako kogod upita za mene, recite da sam otputovao. – Možda će se štogod od toga naći i u antikvarnici. – Mogao bi u prodavnici potražiti kakvegod ljetne cipele.

          Razlikuj slučajeve kad se riječca god piše odvojeno od zamjenice (vidi tačku 112.d).

          


Noviji postovi | Stariji postovi

<< 10/2009 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
25262728293031