beats by dre cheap

VIII - PROMJENA GLASA L U O NA KRAJU RIJEČI I NA KRAJU SLOGA

             71. U jedno doba razvoja našeg jezika svako l na kraju riječi i na kraju sloga prelazilo je u o. Po tradiciji, u dobroj mjeri ovako je i ostalo sve do danas. Međutim, ima i odstupanja (tj. da l na pomenutim mjestima ostaje), a i kolebanja. Tako npr. imenicu pepeo (: pepel-a, pepel-u...) i pridjev veseo (vesel-a, vesel-i) izgovaramo isključivo s promjenom, riječi: bal, val, žalba, molba – bez promjene, a riječi: so, vo izgovaramo i sol, vol.

Prema tome, ovu glasovnu pojavu svrstavamo u ova tri slučaja:

- dosljedna zamjena,

- dvojaki oblici,

- bez zamjene.

72. Dosljednu zamjenu imamo:

a) U muškom rodu jednine glagolskog pridjeva radnog, naročito stoga što je o (<l) dobilo određenu funkciju, tj. postalo karakteristična oznaka ovog oblika (kao što je npr. –la nastavak za jedninu ženskog roda) Dakle, od nosi-ti imamo nosi-o(:nosi-la, -lo...), od čitati – čita-o...

Neknjiževni su oblici čitô, došô, pošô, koji se često čuju u govoru.

b) U imenicama ženskog roda sa završetkom –onica (od nekadašnjeg     –lnica):

radionica, učionica, čitaonica, štedionica.

c) Kod imenica muškog i ženskog roda u kojih se javlja i nepostojano a:

kotao (:kotla...), posao (:poslu, poslom), ugao – ugla, uzao –uzla, smisao – smisla, misao – misli.

73. Treba obratiti pažnju na to koje se riječi govore sa promjenom, a koje na oba načina, pošto se u potpunosti ne mogu obuhvatiti pravilima.

a) Znatan broj imenica i pridjeva upotrebljava se samo s promjenom:

pepeo, veo, seoba, dioba, žaoka i dr.; veso, zao, okrugao, nagao, debeo, kiseo, mio.

b) Najviše imenica na –lac izvedenih od glagola sa značenjem vršioca radnje ima u svim padežima osim u nominativu jednine i genitivu množine promjenu l u o:

čitalac – čitaoci, čitaocu..., pratilac – pratioca, žetalac – žetaoca, varilac – varioca. izvršilac – izvršioca, gonical – gonioca. U genitivu množine (kao i u nominativu jednine) l nije bilo na kraju sloga pa je ostalo nepromjenjeno: čitalaca, pratilaca, žetalaca....

Treba dobro paziti na oblike nominativa jednine i genitiva množine ovih imenica – tj. s neizmenjenim l, jer se često u govoru prema ostalim padežima (pod uticajem analogije), čuju s promjenom l u o: jedan slušaoc, više slušaōcā (treba: jedan slušalac, više slušalācā)

          c) Ukoliko se ovakve imenice tvore od jednosložne glagolske osnove ili kada znače čovjeka koji se nalazi u nekom stanju, nosioca neke osobine i sl., l mahom ostaje bez promjene ili mogu biti oba slučaja:

tkalac - tkalaca (tka-ti), prelac –prelca (pres-ti), pa i znalac – znalaca (zna-ti), pogorjelca i pogorioca (od pogorjelac), stradalca i stradaoca. Ali samo: imalac – imaoca, starosjedilac – starosjedioca.

d) Suglasnik l ostaje bez promjene i kod imenica na –lac izvedenih od drugih riječi (sa osnovom –l): bijelac –bijelca (:bijel), žalac – žalca, nevaljalac – nevaljalca (:nevaljao - nevaljala), palac – palaca, ilegalac – ilegalaca, metalac – metalaca i sl.

 74. a) Dvostruki oblik ima znatan broj imenica i pridjeva:

odio i odjel, predio i predjel, razdio i razdjel, so i sol, vo i vol, sto i stol, do i dol; seoce i selce, stoca i stolca (:stolac), kolca i koca, krilce i krioce (genitiv množine selaca, stolaca, kolaca ....); obao i obal, topao i topal, čio i čil, bijel i bio*, cio i cijel.

* op.mene – mislim da je ovaj primjer tipičan samo za područje ekavice, bel i beo,  na područuju ijekavice nešto se ne susretoh sa istim, dok ikavci najčešće upotrebljavaju bil(i).

b) Međutim, ukoliko su to vlastita imena, upotrebljavaju se samo onako kako ih mještani izgovaraju, odnosno kako je uobičajno:

Soko (prezime i geografsko ime), Soko-grad, Sokolac – Sokoca (kod Sarajeva), Stolac – Stoca, Stočanin, Novoseoci (selo u općini sokolačkoj), Selca (Hrv. primorje), Delnice, Dolac – Doca (kod Travnika).

75. Postoji znatan broj riječi, naših i stranih, kod kojih l ostaje bez promjene.

a) Od naših riječi to su imenice i pridjevi:

- bol, bolnik, bolnica, val, glagol, ždral, stolnjak, načelnik, đavolstvo, molba, žalba, Milka; djelce, rilce, stabalce, ogledalce i dr.;

- ohol, glagolski, školski, sokolski, kolski, okolni, stalna, silna, zahvalna i dr.  

b) Gotovo sve strane riječi pišu se  sa l:

- bal, palma, žurnal, apostol, general, maršal, fudbal, metal, skandal, kanal, bokal, telal, zumbul, bulbul (???) i dr.

PRAVOPISNI PRIRUČNIK -SH-ХС- ПРАВОПИСН
http://pravopisniprirucnik.blogger.ba
22/05/2009 10:49